preskoči na sadržaj

Osnovna škola Sračinec

 > VIJESTI
Vijesti

GODINA ČITANJA U NAŠOJ ŠKOLI

Autor: Melita Jeremić, 15. 12. 2021.

Što čitaju naši sumještani

Što čitaju naši sumještani ime je izložbe OŠ SRAČINEC napravljene u suradnji s lokalnom zajednicom.

Aktivnosti naših učenika, vezane uz poticanje čitanja u Godini čitanja 2021., polako postaju vidljive jer su se uobličile na jednom mjestu, u vidu izložbe  Što čitaju naši sumještani.

Debatni klub naše škole napravio je veliko istraživanje u Sračincu, Svibovcu Podravskom i Hrašćici  među našim dragim sumještanima i tako uključio cijelu lokalnu zajednicu u nacionalni projekt  Godina čitanja 2021. „Čitajmo da ne ostanemo bez riječi“. Sumještani su nas iznimno obradovali  svojom voljom, toplinom u komunikaciji i željom da nam ostave nekoliko  zapisa o svojim navikama čitanja.

Čitalačke navike i životna iskustva

Mala anketa, na koju su pristali, sastojala se od nekoliko pitanja/zadataka. Sudionici su podijelili s nama informacije o knjigama za koje misle da su utjecale na njih i o knjigama koje su ih, u najmanju ruku, nervirale. Njihova obrazloženja doista su iznimna, iskrena, puna posvećenosti da progovore o njima važnim idejama , ujedno, vrlo zanimljiva, ponekad razoružavajuća.  Ostavili su nam i poruke o čitanju u kojima se nalaze njihova životna iskustva i stavovi zašto treba čitati i što nam čitanje može ponuditi kako bismo se osposobili za sve što se događa u našim životima.

Ljudi koji su pristali biti dio našeg istraživanja nečiji su djedovi, bake, stričevi, tete, očevi, majke, ujne, strine, susjede, mamine prijateljice, tatini prijatelji… Neki od njih nastupili su anonimno, a neki od njih pod imenom i prezimenom, apsolutno slobodno kako su sami htjeli.

Iznimni naslovi

Knjige koje su im izmijenile živote na ovaj ili onaj način doista su impresivne. Spomenut  ćemo neke koje su nas zaokupile. Oriana Fallaci, talijanska novinarka, oduševila je jednog djedu knjigom Razgovori s poviješću, nekoliko je majki i bakica istaknulo važnu ulogu Marije Jurić Zagorke i njezinih romana Kamen na cesti, Republikanci i Gordana, zaintrigirala ih je i popularna psihologija i rad na vlastitim potencijalima pa su potražili knjige Moć pozitivnog mišljenja i Moć navike.  Mnogo je dama odabralo bestseler dr. Clarisse Pinkole Estese Žene koje trče s vukovima koji je preveden na tridesetak jezika i bavi se istraživanjem psihe i u posttraumatskim stanja tumačeći ih i uz pomoć starih arhetipskih bajki, priča i tradicionalnih narodnih pjesama. Bilo je tu i književnih klasika poput  Sadako hoće živjeti i globalno poznatog Maloga princa, a iznenađuje da je i srednjoškolska lektira našla svoje čitatelje pa se tu pojavio  G. Orwell s 1984. i S. Beckette s dramom U očekivanju Godota.

Razveselila nas je i činjenica da naši sugrađani prate i recentnu hrvatsku književnost u kojoj je, nimalo čudno, Kristian Novak veliki favorit. Potaknuti novim filmskim serijalom Sluškinjina priča naši sumještani čitali su i knjigu Margaret Atwood objavljenu još 1985. (prema kojoj je i snimljen film 1990. po scenariju Harolda Pinter i u režiji njemačkog redatelja Volker Schlöndorff , autora filma Limeni bubanj po Grassovom istoimenom romanu).  Ovaj interes za temama o distopijskim  svjetovima ukazuje koliko su naši sumještani osviješteni u kakvom neobičnom vremenu živimo.

Kako je ljudima potreban humor i duhovitost, potvrđuje odabir romana Jonasa Jonassona, inače novinara i televizijskog producenta, Stogodišnjak koji se spustio kroz prozor i nestao. Priča je to o stogodišnjaku  Allanu Karlssonu koji čeka u staračkom domu svoj 100. rođendan i dok se svi pripremaju za spektakl slavlja, stogodišnjak jednostavno nestaje – iskače kroz prozor, odlazi iz doma i započinje avanturu koja će izmijeniti njegov život, ali utjecati i na promjenu svijeta.

Čitanje je lijek, zabava i način da se razvijete

Pozivamo vas da izdvojite malo vremena i u predvorju naše škole iščitate zapise, to svjedočanstvo našeg trenutka, i uvjerit ćete se da ljudi vole čitati, da znaju odabrati dobru i kvalitetnu literaturu, razumiju kako je čitanje neophodno da bi se čovjek razvio i funkcionirao u ovom kompleksnom svijetu i da je čitanje lijek, zabava, ispunjenje novim emocijama i znanjima i nasušna potreba živog čovjeka.

I da citiramo kratki dio predavanje Neila Gaimana objavljenog u Guardianu 2013. (na našoj izložbi pročitajte ga u cijelosti):

„(…) Fikcija gradi empatiju. Kada gledate TV ili film, gledate u stvari koje se događaju drugim ljudima. Prozna je fikcija nešto što gradite od 26 slova i šačice interpunkcijskih znakova i vi, sami, koristite se vlastitom maštom kako biste stvorili svijet i ljude u njemu, kako biste pogledali kroz tuđe oči. To vam omogućuje da osjetite stvari, da posjetite mjesta i svjetove koje nikada ne biste upoznali. Učite da u svakome drugome tamo negdje također pronalazite sebe. Postajete netko drugi i kada se vratite vlastitom svijetu, malo ste se promijenili. Empatija je alat za uključivanje ljudi u grupe. Ona nam omogućava da funkcioniramo kao nešto više i veće, doli puki pojedinci opsjednuti samima sobom. Također, dok čitate, nalazite da nešto što je od vitalnog značaja za pronalaženje vlastitog puta u svijetu. A to je sljedeće: svijet ne mora biti ovakav, stvari mogu biti drukčije.“

Tekst napisala: Snježana Tramburovski




 
Meteorološka postaja Sračinec-OŠ Sračinec | Neverin.hr
Tražilica
Kalendar
« Svibanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Korisni linkovi


CMS za škole logo
Osnovna škola Sračinec / Varaždinska 98, HR-42209 Sračinec / www.os-sracinec.skole.hr / ured@os-sracinec.skole.hr
preskoči na navigaciju